Ne postoje čarobne riječi koje ćemo izgovoriti i odmah napraviti ili postići nešto spektakularno i dotad neviđeno s djetetom.
Postoje, s druge strane, riječi kojima roditelji mogu istinski napraviti štetu djetetu, odnosno odnosu s djetetom.
Ali, postoje i riječi koje možemo izgovoriti i njima malo ublažiti nešto što se u tom trenutku događa, nešto što dijete brine, nešto što će izgladiti situaciju ili je primiriti kako bi se moglo dalje razgovarati o tome.
Na stranici Psychology Today psihologica Robyn Koslowitz podijelila je svoje iskustvo s jednom važnom riječi koju često zaboravimo, a ona može imati veliki efekat na dijete.
Sasvim je jednostavna, a može dijete da umiri, nauči strpljenju, ali i postavi granice.
Ta riječ je – kasnije.
Ta riječ, ističe Koslowitz, može za mnoge roditelje predstavljati i traumu – ako su odrasli u domu u kojem je “kasnije”, zapravo značilo “nikada”.
Mnogi roditelji to rade i danas, ali to je slučaj u kojem ova riječ neće napraviti ništa dobro. Ako smo kao roditelji naučili da naše traženje nečeg može dovesti do ljutnje ili odbijanja, nekad i koristeći ovu riječ, ona bi mogla predstavljati lošu riječ.
Reći “kasnije” može biti pogrešno ako:
Budi sjećanja na ignorisanje ili zaborav.
Izgleda kao odbijanje, a ne kao uvjeravanje.
Čini se kao prekršeno obećanje, jer u našem djetinjstvu je često značila – nikad.
Izaziva osjećaj krivice – želimo da dokažemo svojoj djeci da su njihove potrebe važne.
Ipak, ova riječ, ako se koristi na ispravan način, zapravo uopšte ne odbacuje djetetove potrebe, nego upravo suprotno: uči strpljenju, emocionalnoj regulaciji i povjerenju. Osim toga, riječ “kasnije” može dijete naučiti da je odlaganje nekad poželjno i smisleno, kao i važno.
Ta je riječ – kasnije – vrlo moćna, ističe Koslowitz, zbog ovih razloga:
Gradi toleranciju na frustraciju
Na ovaj način djeca uče da je čekanje u redu, da neprijatnost nije opasna i da će njihove potrebe biti zadovoljene na vrijeme.
Podučava odloženom zadovoljstvu
To je vještina koju današnja djeca sve manje “vježbaju”, a istraživanja pokazuju da djeca koja razviju tu vještinu imaju tendenciju bolje samokontrole i većeg uspjeha kasnije u životu.
Održava povezanost
Za razliku od oštrog “ne”, riječ “kasnije” će uvjeriti dijete da ga je neko poslušao i da će uvažiti njegovu želju.
Osnažuje roditelje
Nekad pomislimo da moramo reći “ne” na sve, kako bismo dokazali da znamo da postavljamo granice. Ali, to možemo i uz to da pokažemo toplinu i brigu.
Kada koristiti “kasnije”
Važno je znati ovo: “kasnije” funkcioniše samo ako kasnije zaista dolazi. Ako kažemo “kasnije”, ali ne ispoštujemo, to postaje prazno obećanje i nagriza povjerenje. Ako znamo da “kasnije” nećemo imati vremena za igranje, da “kasnije” neće dobiti kolač, bolje je ne izgovoriti tu riječ.
Kad koristimo “kasnije”, to mora nešto značiti. Dakle, koristimo samo ako ćemo zaista kupiti neku igračku djetetu, ako ćemo mu zaista malo kasnije pokazati kako se veže pertla na cipeli, ako će kasnije, nakon ručka, stvarno dobiti slatkiš.
Kada ne koristiti “kasnije”
Naravno, ovo nije riječ koja se može koristiti u bilo kojem trenutku. Ako dijete govori o nečemu važnom, ako govori o nekom strahu ili nečemu što ga čini tužnim, riječ “kasnije” može izazvati opravdanu frustraciju i značiti da omalovažavamo njegova osjećanja. To nije dobra prilika za izgovaranje riječi “kasnije”, prenosi B92.
Važno je shvatiti ono što psihologica Koslowitz ističe: “Kada postavljamo granice s toplinom, kada ih slijedimo, kada dokazujemo svojoj djeci da će njihove potrebe biti zadovoljene na struktuiran, predvidiv način, ne učimo ih samo strpljenju. Ponovo ispisujemo ono što su nama govorili. ‘Kasnije’ ne mora značiti zanemarivanje. Može značiti povjerenje. Može značiti ljubav”.