Dok se danas sve više oslanjamo na savremene lekove i suplemente, jedna stara domaća namirnica polako se vraća u centar pažnje – guščija mast. Iako se na nju dugo gledalo kao na ostatak prošlih vremena, ova masna supstanca iz narodne medicine ponovo stiče popularnost zbog svog potencijalno blagotvornog dejstva, naročito kada su u pitanju pluća i imunitet.
U prošlosti, guščija mast je bila nezamenjiv deo kućne apoteke. Generacije su je koristile za ublažavanje bronhitisa, jačanje pluća, pa čak i kod težih stanja poput tuberkuloze. Danas, iako se lekari oslanjaju prvenstveno na antibiotike za lečenje upala pluća, stručnjaci poput epidemiologa i fitoterapeuta dr Dušana Vujnovića ističu da ova mast može imati pomoćno dejstvo, naročito u fazama oporavka. Po strukturi podseća na maslinovo ulje, a veruje se da pomaže u uklanjanju sekreta sa plućnih alveola.
Prirodni sastav koji jača telo
Guščja mast je bogata korisnim supstancama: sadrži omega-3 masne kiseline, cink, selen, bakar, kao i vitamine B kompleksa i vitamin E. Ova kombinacija blagotvorno deluje na imuni sistem, podstiče regeneraciju i doprinosi boljem funkcionisanju disajnih puteva. Ipak, kod duže upotrebe treba voditi računa o nivou holesterola, naročito kod osoba koje već imaju problema sa masnoćama u krvi.
Kako se koristi?
U narodnoj praksi, guščija mast se najčešće koristi kao obloga za grudni koš, posebno kod kašlja i otežanog disanja. Blago zagrejana mast se nanosi direktno na kožu, pokrije se gazom i ostavi da deluje. Toplota i aktivne supstance zajedno deluju na razgradnju sekreta i olakšanje disanja.
Pored toga, koristi se i za negu suve kože, a nekada se u malim količinama konzumirala i kod problema sa varenjem.
Gde je nabaviti i kako je čuvati?
Domaća guščja mast danas je prava retkost. Najčešće se može pronaći u pojedinim selima u Vojvodini, gde se uzgoj gusaka i dalje održao. Potražnja je velika, a zalihe ograničene, pa mnogi čekaju i po nekoliko nedelja da dođu do kvalitetne masti.
Mast se čuva u frižideru i može trajati i do šest meseci, a osim u lekovite svrhe, koristi se i u kulinarstvu – za prženje, pečenje, čak i kao dodatak supama i varivima.
Kome se ne preporučuje?
Iako je reč o prirodnom proizvodu, guščiju mast ne bi trebalo da koriste svi. Posebnu pažnju treba da obrate:
- osobe sa povišenim holesterolom,
- trudnice i dojilje,
- deca mlađa od tri godine,
- kao i osobe sa bolestima jetre.
Za želudačne i crevne tegobe:
Pomešati po 200 g meda, aloje, guščije masti, šećera i pavlake, dodati 50 g kakaa. Zagrejati blago i uzimati po jednu kašiku tri puta dnevno.
✔ Za ublažavanje hemoroida:
Spojiti 50 g rastopljene masti sa 50 g sveže kalanhoje (kalanchoe) i nanositi na obolelo mesto ujutro i uveče.
Zaboravljena u mnogim domovima, guščija mast danas se ponovo prepoznaje kao prirodno blago, naročito u zimskim mesecima kada su pluća i imunitet najizloženiji. Možda je vreme da je vratimo u upotrebu – naravno, uz pažljivo korišćenje i uz savet sa lekarom.
Stil / Nova.rs