Veliki petak, dan kada je Isus Hristos razapet na krst, predstavlja najtužniji i najstroži dan u hrišćanskom kalendaru. Za pravoslavne vernike, to je vreme duboke molitve, tišine i posta koji se razlikuje od ostalih dana Vaskršnjeg posta po svojoj strogosti
Prema pravoslavnom tipiku, na Veliki petak se posti “na vodi”, što znači da se konzumira isključivo hrana pripremljena bez ulja.Dozvoljeni su hleb, bareno povrće, suvo i sveže voće, med i bareni pirinač. Riba, riblja čorba, kao i krompir salata sa uljem, iako često prisutni na trpezama, nisu u skladu sa pravilima posta na ovaj dan.
Takođe, treba izbegavati industrijske posne proizvode poput krekera, čipsa, napolitanki i sličnih grickalica, jer često sadrže ulje ili margarin. Po kanonu nisu poželjni ni ratluk ni žele bombone, jer sadrže želatin.
Uzdržavanje do iznošenja plaštanice
Tradicionalno, vernici se uzdržavaju od hrane i pića do iznošenja plaštanice, što se obično dešava oko 15 časova. Nakon toga, može se uzeti lagan obrok pripremljen na vodi. Međutim, oni koji se strogo pridržavaju posta, uzdržavaju se do zalaska sunca.
Deca, trudnice i bolesni su razrešeni od ovog strogog pravila, ali se i njima preporučuje umerenost u ishrani.
Crkvena zvona ne zvone
Na Veliki petak se ne služi liturgija, a crkvena zvona ne zvone – umesto njih koristi se drveno klepalo. Vernici se uzdržavaju od veselja, muzike i bilo kakvih proslava. Preporučuje se da se dan provede u tišini, molitvi i razmišljanju o Hristovoj žrtvi.